Inicijalni razgovor je sastavni dio procedure upisnog postupka koji je vrtić dužan provesti sukladno članku 20. stavku 6. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Tijek i sadržaj inicijalnog razgovora ne utječu na odluku hoće li dijete biti upisano u vrtić. Odluka o upisu donosi se isključivo postupkom bodovanja prema Pravilniku o upisu.
Cilj inicijalnog razgovora je upoznavanje psihofizičkog razvoja i stanja djeteta na temelju razgovora s roditeljima, priložene dokumentacije i zapažanja stručnih suradnika o ponašanju djeteta tijekom razgovora, kako bi se pronašao primjereni oblik uključivanja djeteta u dječji vrtić.
Na inicijalnom razgovoru sudjeluje roditelj zajedno s djetetom te članovi Povjerenstva za upis koje čine: ravnateljica vrtića, stručni suradnik pedagog i zdravstvena voditeljica. Na inicijalnom razgovoru prikupljaju se podaci o obitelji, porodu, razvoju djeteta, njegovim navikama i potrebama, uvjetima u kojima živi i ostalim specifičnostima.
Djeca s teškoćama u razvoju ne podliježu postupku bodovanja te ostvaruju prednost pri upisu sukladno zakonu, ali o upisu djeteta s teškoćama u razvoju odlučuje stručni tim vrtića (Povjerenstvo za upis) na temelju dostavljene dokumentacije i procjene o psihofizičkom razvoju i potrebama djeteta za odgovarajućim programima i uvjetima koje vrtić može ponuditi.
Prema Pravilniku o upisima (čl. 6.) roditelj je dužan donijeti svu dokumentaciju za dijete s nekim posebnim potrebama (npr. alergije, febrilne konvulzije, kronična ili teža oboljenja, govorne teškoće, teškoće motornog ili spoznajnog razvoja i sl.) koja nije priložena tijekom prijave za upis ili koju je stručna služba dodatno zatražila od roditelja. Ukoliko je riječ o zdravstvenim teškoćama (alergije, kronične bolesti i ostalo), svakako je potrebno kontaktirati zdravstvenu voditeljicu.
Od Povjerenstva za upis roditelji dobivaju informacije o daljnjem tijeku upisnog postupka (objavi konačnih rezultata, sazivanju roditeljskog sastanka i potpisivanju ugovora i slično), o prilagodbi djeteta na vrtić kao i o samom funkcioniranju predškolske ustanove.
Također, važan dio razgovora je opservacija djeteta. Stručni suradnici promatraju kako se dijete (u odnosu na dob) ponaša, kako surađuje, kako komunicira (odaziva li se na ime, uspostavlja li kontakt očima, koje komunikacijsko sredstvo koristi dijete (npr. geste, govor) i je li to u skladu s dobi djeteta, kako se ponaša u novom prostoru i s novim osobama, izvršava li naloge, slijedi li upute i slično.
Ukoliko stručni suradnici procijene da je dijete nesuradljivo, da postoji sumnja na odstupanja u razvoju ili zbog spleta okolnosti nisu u mogućnosti procijeniti funkcioniranje djeteta (primjerice ako je dijete nenaspavano, iznimno razdražljivo, gladno, doživjelo stresni događaj ili neugodu neposredno prije razgovora i slično) s roditeljima se naknadno dogovara novi termin razgovora u kojemu će sudjelovati prošireni stručni tim te biti osigurano više vremena za opservaciju i razgovor s roditeljima.
Vrlo je važna iskrenost i otvorenost roditelja kako bi se odredio primjereni program uključivanja djeteta u vrtić (vremenski i prostorno) s ciljem maksimalne dobrobiti djeteta te kvalitete odgojno-obrazovnog rada.
Dječji vrtić ima pravo organizacije rada, preraspodijele djece po skupinama te promjene duljine boravka i programa sukladno Pravilniku na što roditelji pristaju potpisivanjem Ugovora.
