ZAKONSKI OKVIR (i)
Prije upisa u osnovnu školu:
- obavezno je utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, a utvrđuje ga Stručno povjerenstvo osnovne škole – specijalist školske medicine, a iznimno liječnik koji nema završenu specijalizaciju iz školske medicine, stručni suradnici zaposleni u školi (pedagog i/ili psiholog i/ili stručnjak edukator – rehabilitator i/ili stručni suradnik logoped i/ili stručni suradnik socijalni pedagog), učitelj razredne nastave i učitelj hrvatskoga jezika
Gradski ured za obrazovanje:
- utvrđuje popis djece školskih obveznika i dostavlja ga stručnom povjerenstvu škole
- obavještava roditelje djeteta o rasporedu utvrđivanja psihofizičkog stanja djece – na oglasnim pločama odgojno-obrazovnih (dječji vrtići) i zdravstvenih ustanova
- roditelji djece školskih obveznika obvezni su dogovoriti termin za pregled djeteta:
- kod nadležnog liječnika školske medicine
- osnovne škole po adresi stanovanja
ZAKONSKI OKVIR (ii)
- postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djece radi upisa u I. razred osnovne škole (u daljnjem tekstu: OŠ) provodi se u OŠ koju će dijete pohađati prema upisnom području u razdoblju:
- od 31. ožujka do 15. lipnja tekuće godine
- za djecu s već utvrđenim teškoćama u razvoju i koja su dobila Rješenje o odgodi upisa u I. razred za tekuću školsku godinu:
- od 01. veljače do 15. travnja tekuće godine
ZAKONSKI OKVIR – PRIJEVREMENI UPIS
- za dijete koje od 1. travnja do 31. prosinca slijedeće pedagoške godine navršava šest godina:
– roditelj može podnijeti zahtjev za upis u I. razred:
– u područnom uredu gradske uprave (sukladno djetetovoj prijavi prebivališta/boravišta)
– do 31. ožujka tekuće pedagoške godine
- za uvrštavanje djeteta u popis školskih obveznika (za djecu rođenu nakon 1. travnja do 31. prosinca) obavezno je priložiti mišljenje stručnog tima predškolske ustanove o psihofizičkom stanju djeteta (obavezno se javiti pedagogu na: pedagog@djecjivrticjurek.hr)
ZAKONSKI OKVIR – ODGODA UPISA U 1. RAZRED
- ukoliko/kad stručno povjerenstvo OŠ utvrdi da dijete zbog svog psihofizičkog stanja nije spremno za školu obaveza roditelja je:
- javiti odgojiteljima ili stručnom timu dječjeg vrtića o procesu odgode od upisa u školu
- prije početka slijedeće pedagoške godine donijeti Rješenje o odgodi upisa u 1. razred u dječji vrtić
NAPOMENA:
- roditelji su obvezni pristupiti s djetetom koje je školski obveznik postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta stručnom povjerenstvu OŠ kako bi ono procijenilo spremnost za upis u 1. razred OŠ
- odluka o odgodi upisa u 1. razred OŠ isključivo je odluka Stručnog povjerenstva OŠ
- djeca školski obveznici u tekućoj pedagoškoj godini uključena su u program predškole, neovisno o vjerojatnosti pozitivnog rješenja o odgodi upisa u 1. razred OŠ
TKO IDE U ŠKOLU
ZAKONSKI OKVIR – kronološka dob djeteta:
- sva djeca koja navršavaju šest godina u razdoblju od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka naredne godine su školski obveznici
Spremnost za školu:
- pretpostavlja optimalan stupanj razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija djeteta koje će mu omogućiti uspješno svladavanje propisanog nastavnog kurikuluma
- je pojam kojim obuhvaćamo fizičku, motoričku, govornu, spoznajnu (intelektualnu), soci emocionalnu i motivacijsku spremnost
Dijete u dobi između 6 i 7 godina:
tjelesno i motorički zrelo
- zdravo i dobro razvijeno te može izdržati napore koje traži škola (npr. nošenje torbe, sjedenje u školskoj klupi)
- spretno i voli biti u pokretu
- pravilno drži olovku, voli crtati, pisati, izrezivati, a crtež odgovara dobi (npr. crtež čovjeka ima barem glavu, vrat, tijelo, noge, ruke, oči , nos, usta, kosu, uši, neke naznake odjeće… zna nacrtati krug, kvadrat, trokut, romb)
spoznajno zrelo
- ima dobru pažnju te se može duže igrati i baviti aktivnostima i do 60 minuta s povremenim spontanim otklonima pažnje
- ustrajno je i uporno, dovrši što je započelo
- točno razlikuje i imenuje boje i njihove nijanse
- uspoređuje i imenuje količinske, prostorne i vremenske odnose veće-manje-jednako, gore-dolje, ispred-iza, prije-poslije, i sl.)
- razlikuje lijevo-desno na sebi, drugima, u prostoru
- broji do 29-30, zbraja i oduzima na konkretnom materijalu do 10 (npr. imaš 4 kocke, koliko ih imaš ako ti uzmem jednu?)
- pamti i reproducira pjesmice, priče (i detalje)
- rješava probleme po modelu pretpostavka-provjera-zaključak
- razlikuje točno-netočno, stvarno-nestvarno
- ima važna predznanja – o sebi, obitelji i sl.
govorno zrelo
- izgovara glasove čisto i govori razgovijetno
- na temelju slušanja može rastaviti riječi na glasove i spajati glasove u riječi (glasovna analiza i sinteza: nos = n-o-s; r-u-k-a = ruka)
- razumije i slijedi verbalne upute
- izriče riječima što želi, treba, misli, osjeća
- sluša i sudjeluje u grupnom razgovoru
- pripovijeda u logičnom slijedu (početak-sredina-kraj)
emocionalno i socijalno zrelo
- kontrolira burno izražavanje emocija (ljutnju)
- može se strpiti i pričekati da zadovolji svoje potrebe
- veseli se uspjehu, podnosi neuspjeh i pokušava ponovo
- samostalno je u brizi za sebe (jelo, WC, odijevanje, vlastite stvari)
- samostalno, inicijativno i kreativno je u igri
- surađuje s vršnjacima i dogovorom rješava manje sukobe
- poštuje dogovorena pravila
- izražava svoje i uvažava tuđe želje i potrebe
- poštuje i čuva svoju i tuđu imovinu
- surađuje s odraslima
- otvoreno je i komunikativno, zna se zauzeti za sebe
- koristi fraze kulturnog ophođenja (pozdrav, molim, hvala, izvoli, oprosti…)
Najvažnije je da dijete promatrate cjelovito – što sve umije, zna, može, hoće, čega se boji, što mu je stvarni napor, a što nedostatak navika ili nesnalaženje. Nije dovoljno da je “pametno”, ako je vrlo nesamostalno ili se teško nosi s neuspjehom. Dijete koje kreće u školu mora biti zadovoljno samo sa sobom i željeti ići u školu. Dobra slika o sebi jedna je od najvažnijih osobina za dobar start u školi
KORISNE IGRE I AKTIVNOSTI RODITELJA I DJETETA
- Poželjno je igrati se s djetetom, naročito društvene igre koje potiču pažnju i pamćenje, usvajanje pravila i podnošenje neuspjeha
- Zajednički čitati priče, pjesmice, brojalice, zagonetke…, prepričavati priče i događaje…rješavati zadatke poput labirinta ili traženja razlika između slika
- Zajednički obavljati kućanske poslove
- Razgovarati s djetetom i poticati njegovu znatiželju, podržati ga kada naiđe na problem
- Stvarati okruženje u kojem će imati mnogo pisanog i likovnog materijala (knjige, časopise, bojice, plastelin, kolaž)
- Igrati se s djetetom govorne igre npr. “Što sve u ovoj prostoriji počinje na glas s?”, “Nabroji tri životinje koje počinju na glas m”, “Što dolazi prije četvrtka?”, “Što je prije ljeta?”, “Pronađi rimu (kruh, miš, duh)”, igra “kaladont”(reci riječ na završno slovo) i sl.
Kako roditelji mogu poticati samostalnost i socio-emocionalni razvoj djeteta:
- Biti dosljedan u svom odnosu prema djetetovim obvezama (stvaranju radnih navika).
- Dozvoliti djetetu, u određenoj mjeri i situacijama, da uči na svojim pogreškama. Ako dijete previše zaštićujemo razvija se osjećaj manje vrijednosti. Ukoliko radimo umjesto njega, dijete gubi interes za tu aktivnost.
- Važno je hvaliti dijete za sve što je pozitivno učinilo ili barem pokušalo učiniti, a izbjegavati kritike i kazne jer one produbljuju osjećaj nesigurnosti, izazivaju strah od pogreške i kazne i utječu na lošu sliku o sebi.
- Svakom djetetu su potrebne granice i jasna pravila da bi se osjećali sigurnima. U postavljanju pravila i granica treba paziti na uravnoteženost i “pravu mjeru”. Nisu dobra niti prekruta niti prefleksibilna pravila.
- Svakom djetetu je igra Ono u igri najlakše uči, opušta se, razvija motoriku, maštu, mišljenje, surađuje, obogaćuje govor.
I na kraju, važno je ponoviti da dobar start u školi ima dijete koje:
- ima dobru sliku o sebi,
- zna se zauzeti za sebe,
- zna rješavati probleme i sukobe,
- ponosi se uspjehom,
- podnosi neuspjeh,
- pomaže i dijeli s prijateljima,
- zna se dogovarati i pridržavati pravila,
- s upornošću završava što je započelo.
Ako se dvoumite je li dijete spremno za polazak u školu:
– zatražite savjet pedagoga dječjeg vrtića kada ste u nedoumici ALI odluka je na vama, roditeljima i na Stručnom povjerenstvu škole
Važno: ne tražiti dijete da ono odluči (“Jel bi išao u školu?”) o tome, to je odgovornost vas roditelja
